Tržište nekretnina u Hrvatskoj 2025./2026.

Stabilizacija, selekcija i nova pravila igre

Nepremičnine Si21

Vijesti 42 min. čitanja

Tržište nekretnina u Hrvatskoj 2025./2026.

Hrvatsko tržište nekretnina ulazi u 2026. godinu bitno drugačije nego što je ušlo u 2023. ili 2024. Euforia je prošla. Cijene se smiruju. Kupci postaju pažljiviji. I upravo zato – tko razumije što se sada događa, ima veliku prednost.

Gotovo pola desetljeća zaredom, nekretnine u Hrvatskoj pratile su jedan isti scenarij: cijene gore, potražnja jaka, ponuda skromna. Pandemija, inflacija, ulazak u eurozonu i Schengen – sve je to poguralo tržište prema rekordnim razinama. No, podaci iz 2025. jasno pokazuju da se ta dinamika mijenja.

Broj kupoprodajnih transakcija pao je za 15 posto u prvom polugodištu 2025. u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Strani kupci, koji su godinama bili jedan od ključnih motora obalnoga tržišta, postali su oprezniji – njihov broj pao je za više od 40 posto u nekim segmentima. Cijene i dalje rastu, ali sporije. Najam ubrzano raste i mijenja sliku stanovanja.

Ovo je detaljna analiza svega što trebate znati o hrvatskom tržištu nekretnina u 2025. i 2026. – bez suvišnih obećanja, s konkretnim podacima i jasnim zaključcima.

Ključni podaci tržišta u brojkama

Pokazatelj

Vrijednost (2025.)

Trend

Prosječna cijena stana (oglasnička)

3.759 €/m²

↑ +8,96% god.

Medijalna prodajna cijena

2.555 €/m²

↑ +9,8% god.

Prosječna cijena novogradnje

2.754 €/m²

↑ +15,9% god.

Pad broja transakcija (H1 2025.)

–15,3% vs. 2024.

↓ Pad volumena

Rast broja ugovora o najmu

+44,1% (Zagreb +68,4%)

↑ Snažan rast

Medijalna najamnina (HR)

10,1 €/m² mjes.

↑ +15,5% god.

Udio stranih kupaca (obalne žup.)

~35% transakcija

↓ Pada aktivnost

Pad stranih kupaca na obali

–22% manje kupaca

↓ Usporavanje

Stopa nezaposlenosti (ruj. 2025.)

4,1%

→ Stabilno

Rast BDP-a (proj. 2026.)

~2,9%

→ Umjeren rast

Kamatne stope na stambene kredite

3,1% – 3,5%

→ Stabilne

 

Izvor: Porezna uprava RH, eNekretnine, DZS, Eurostat – podaci za 2025. godinu

Regionalni pregled cijena – gdje je skuplje, gdje je pristupačnije?

Hrvatska nije jednolično tržište. Razlike između regija su goleme – kvadratni metar u Dalmaciji vrijedi više od dvostruko nego isti kvadratni metar u Slavoniji. Razumijevanje ovih razlika ključno je za svaku investicijsku odluku.

 

Regija

Prosj. cijena/m²

Godišnji rast

Trend 2026.

Dalmacija (Split, Dubrovnik, Zadar)

3.919 €/m²

+11–14%

▲ Stabilno visoka

Zagreb i Zagrebačka županija

2.800–3.200 €/m²

+10–12%

▲ Blagi rast

Istra (Pula, Rovinj, Poreč)

3.200–3.800 €/m²

+9–12%

▲ Visoka potražnja

Kvarner (Rijeka, Opatija, Krk)

2.500–3.400 €/m²

+8–11%

→ Stabilizacija

Slavonija i Baranja

1.585 €/m²

+4–6%

→ Rast od niže baze

Lika i Gorski kotar

1.100–1.800 €/m²

+5–8%

▲ Rastući interes

Varaždinska i SZ Hrvatska

1.600–2.000 €/m²

+7–10%

▲ Pozitivan trend

 

Napomena: Cijene su indikativne oglasnički. Stvarne prodajne cijene mogu biti 10–20% niže.

Zagreb – i dalje najjače pojedinačno tržište

Unatoč padu broja transakcija od gotovo 20 posto, Zagreb ostaje apsolutni lider hrvatskog nepremičninskog tržišta po volumenu. Potražnja je i dalje prisutna, ali se promijenila – kupci traže novogradnju, energetski učinkovite stanove i lokacije s dobrom infrastrukturom.

Unutar samog Zagreba razlike su značajne. Medijalna najamnina u centru doseže 14,2 – 14,6 €/m² – što za stan od 60 m² znači mjesečni najam od 850 do 880 eura. Rubni kvartovi nude pristupačnije opcije, ali razlika se smanjuje.

Najpopularnije lokacije u Zagrebu (2025./2026.)

  • Centar, Gornji grad, Maksimir – premium segment, stabilne cijene
  • Trešnjevka, Trnje, Rudeš – srednji segment s rastom najamnina
  • Sesvete, Velika Gorica, Zaprešić – prigradska potražnja za obiteljskim kućama
  • Remetinec, Špansko, Lučko – novogradnja i pristupačniji stanovi

Dalmacija – rekordne cijene, ali manji broj kupaca

Dalmatinska obala i dalje drži titulu najskuplje regije u Hrvatskoj za kupnju nekretnina. Prosječna tražena cijena premašuje 3.900 €/m², a u ekskluzivnim lokacijama poput centra Dubrovnika, Hvara ili Bola, cijene redovito prelaze 5.000 – 8.000 €/m².

No, 2025. je donijela jasnu promjenu: broj stranih kupaca na jadranskom tržištu pao je za 22 posto. Britanski interes slabi, a preuzimaju ga skandinavski i njemački kupci. To utječe na strukturu ponude – developeri sve manje grade 'masovne' turističke apartmane, a sve više luksuznije i funkcionalne objekte s manjim tlocrtima.

Istra – stabilna zvijezda s rastuće digitalnim nomadima

Istra privlači poseban profil kupca: obrazovaniji, s jasnom vizijom stila života, često stranac koji traži dom za sebe – ne investicijsku nekretninu za iznajmljivanje. Kombinacija dobre infrastrukture, blizine Italije i Austrije, mediteranske klime i pristupačnijih cijena u odnosu na Dalmaciju čini Istru trajno atraktivnom.

Pula, Rovinj i Poreč predvode tražene lokacije, ali sve veći interes bilježe manja mjesta poput Motovuna, Groznjana i unutrašnjosti – gdje su cijene 30 – 50 posto niže nego na obali.

Pet ključnih trendova koji oblikuju tržište u 2026.

1. Stabilizacija cijena – rast sporiji, ali bez dramatičnog pada

Ovo je možda najvažnija poruka za sve koji prate hrvatsko tržište nekretnina: cijene se neće drastično srušiti, ali ni rast kakav smo vidjeli u 2021. – 2023. više neće biti norma.

Analize tržišnih stručnjaka i podaci Porezne uprave jasno pokazuju da ulazimo u fazu zrelosti. Kvalitetne nekretnine na atraktivnim lokacijama zadržat će vrijednost – ali nekretnine lošije kvalitete, loše lokacije ili nerealno cijenjene morat će se prilagoditi.

Što to znači za vas?

  • Kupci: više pregovaračke moći nego ikad u posljednjih 5 godina
  • Prodavatelji: realna procjena vrijednosti postaje ključna – previsoka cijena znači dulje čekanje
  • Investitori: selekcija je sada bitnija od brzine – ne kupujte 'bilo što'

2. Energetska učinkovitost – više nije 'bonus', postala je standard

Jedan od najizraženijih trendova koji mijenja hrvatsko tržište nekretnina jest porast vrijednosti energetski učinkovitih nekretnina. Kuće i stanovi koji troše manje energije, imaju dobru izolaciju, solarne panele ili toplinske pumpe postaju vidno poželjniji.

Kupci sve više gledaju dugoročne troškove održavanja, a ne samo početnu kupoprodajnu cijenu. EU standardi, državne subvencije i rastuće cijene energenata dodatno ubrzavaju taj trend.

Za prodavatelje koji planiraju renovirati nekretninu, ulaganje u energetsku obnovu u 2026. može se višestruko isplatiti – ne samo kroz višu prodajnu cijenu, već i kroz brži pronalazak kupca.

3. Tržište najma – tiha revolucija u stanovanju

Broj ugovora o najmu porastao je za nevjerojatnih 44,1 posto u 2025. godini na razini cijele Hrvatske, a u Gradu Zagrebu čak 68,4 posto. Iza tog podatka stoji duboka promjena: najam se iz privremenog rješenja pretvara u trajni način stanovanja za sve veći dio populacije.

Razlozi su višestruki: visoke kupoprodajne cijene, stroži uvjeti za stambene kredite, nova porezna pravila koja potiču legalizaciju 'crnog' najma i rast broja digitalnih nomada i stranaca koji biraju dugoročni najam.

Za investitore koji posjeduju nekretnine, model cjelogodišnjeg najma (za razliku od sezonskog turističkog) postaje sve atraktivnija alternativa – uz stabilniji prihod i manji operativni napor.

4. Strani investitori – manje, ali kvalitetniji

Strani kupci sudjeluju u oko 7,7 posto svih transakcija. Zvuči malo, ali u obalnim županijama njihov udio premašuje 35 posto ukupnih kupoprodaja. Ključna promjena u 2025./2026. nije toliko broj stranih kupaca, koliko njihov profil.

Kupci iz Skandinavije i Njemačke sve više dolaze s jasnim dugoročnim planovima – traže dom za mirovinu, mjesto za 'slow living' ili stambenu investiciju. Za razliku od 'investicijskog vala' iz 2021./2022., ova je potražnja promišljenija i selektivnija.

Tko kupuje u Hrvatskoj 2026.?

  • Skandinavci (Norvežani, Šveđani, Danci) – luksuzne vile, Dalmacija i Istra
  • Nijemci i Austrijanci – miješano, obala i kontinentalna Hrvatska
  • Slovenci – Zagreb, blizina granice, stanovi za investiciju i život
  • Digitalni nomadi (EU i šire) – dugoročni najam, manji funkcionalni prostori
  • Irski i američki dijaspora – povratak u Hrvatsku ili kupnja kao 'second home'

5. Porezne promjene i novi zakonodavni okvir

Od 1. siječnja 2025. na snazi je porez na nekretnine, koji u 2026. pokazuje svoj puni efekt na investicijsku potražnju. Vlasnici koji drže prazne nekretnine suočavaju se s novim troškovima – što će dio od njih potaknuti da ih stave u najam ili prodaju.

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada te Program priuštivog najma donose dodatne promjene. Stručnjaci procjenjuju da bi program priuštivog najma mogao povećati ponudu na najam u gradovima – što bi kratkoročno moglo malo smirivati najamnine, ali je program još u ranoj fazi implementacije.

Za kupce koji planiraju uzeti stambeni kredit: Europska središnja banka postupno smanjuje kamatne stope, a za 2026. se projicira inflacija od oko 1,7 posto, što upućuje na stabilno kamatno okruženje bez novih drastičnih pomaka.

Praktični savjeti – što učiniti sada?

Za kupce

  1. Pregovarajte – tržište vam daje više prostora nego ikad u posljednjih pet godina. Ne pristajte na prvu ponuđenu cijenu.
  2. Provjerite energetski certifikat – razlika između A i D klase može značiti stotine eura razlike u godišnjim troškovima.
  3. Usporedite ukupni trošak vlasništva, ne samo kupoprodajnu cijenu – uzmite u obzir porez, pričuvu, energetske troškove i moguće obnove.
  4. Ne žurite – tržište se smiruje. Kvalitetna nekretnina neće 'pobjeći' za 24 sata kao u 2022. Uzmite si vremena za pregled više opcija.
  5. Za stambeni kredit usporedite ponude barem tri banke i pažljivo pogledajte uvjete za slučaj promjene kamatnih stopa.

Za prodavatelje

  1. Realno ocijenite vrijednost – nerealno visoka cijena produljuje čekanje i u konačnici vodi na sniženje. Bolje odmah ući s realnom cijenom.
  2. Investirajte u prezentaciju – kvalitetne fotografije, uredno, osvijetljeno i čisto stanovanje prodaje se brže i skuplje.
  3. Razmislite o energetskoj sanaciji ako planirate dulje čekati na kupca – ulaganje u izolaciju ili sustave može značajno povećati atraktivnost.
  4. Usporedite ponude više agencija – tržište je selektivno i razlika u pristupu između posrednika može značiti tisuće eura razlike.

Za strane investitore

  1. Hrvatska je i dalje jedna od najprivlačnijih destinacija u jugoistočnoj Europi za ulaganje u nekretnine – stabilna valuta (euro), EU i Schengen okvir, turistički potencijal.
  2. Fokus na kvalitetu lokacije i energetsku učinkovitost – tržište postaje selektivno i ti parametri određuju dugoročnu vrijednost.
  3. Razmotrite kontinentalnu Hrvatsku – osim obale, sve više stranaca kupuje u unutrašnjosti, gdje su cijene znatno pristupačnije, a prinos na najam konkurentan.
  4. Angažirajte lokalnog pravnog savjetnika za provjeru vlasničkih listova, tereta i dozvola – naročito za starije nekretnine i zemljišta.

Tržište koje nagrađuje znanje

Tržište nekretnina u Hrvatskoj 2026. ne nagrađuje paniku ni euforiju. Nagrađuje znanje, strpljenje i dobru pripremu.

Nakon godina u kojima se gotovo svaka nekretnina prodavala brzo i po visokim cijenama, sad smo ušli u fazu u kojoj kvaliteta, lokacija, energetska učinkovitost i realna cijena postaju presudni. To je zdravo i dobrodošlo sazrijevanje tržišta.

Za kupce koji su čekali 'pravi trenutak' – 2026. donosi više pregovaračke moći i širu ponudu od lani. Za investitore koji znaju što traže – Hrvatska i dalje nudi izvanredne prilike, posebno u segmentu cjelogodišnjeg najma i energetski obnovljenih nekretnina.

Ono što je sigurno: improvizacija više ne funkcionira. Tko ulazi na ovo tržište s dobrom analizom, realnim očekivanjima i profesionalnom podrškom – ima sve uvjete za uspješan potez.

 

Nepremičnine Si21

Deli na Facebook
Deli na Twitter